Kuda idu divlje svinje je prva hrvatska igrana TV serija, snimljena 1971. Radnja se zbiva u okolici Zagreba, u vrijeme 1941-1943. i prati dvije suparničke grupe krijumčara: jednu, slabiju, koju čine braća Gavran (Crni Rok, neosporni vođa među braćom te Šarac i Plik), a drugu, jaču, čine arogantni vođa Veriga, nespretni potrčko Moljac te razbijači Romel i Grizl. Osim s Verigom, braća Gavran se sukobljavaju i s Nijemcima i ustaškim redarstvom. Na čelu redarstva nalaze se šef Kamilo Lisac i njegov najbolji agent Šojka. U sklopu redarstva se nalazi i oružnički podnarednik Mile Vrbica, koji je blizak prijatelj braće Gavran te drži stražu njihovom kriminalu u zamjenu za pola zarade. U pozadini radnje nalaze se komunistički ilegalci na čelu s neuhvatljivim Čapljom, čiji je blizak suradnik Veno, stariji brat Gavranovih.

Serija akcijskog karaktera je odmah stekla veliku naklonost gledatelja, a poslije se o njoj govorilo kao o jednom od najvećih dostignuća domaće TV produkcije. Iskusni televizijski scenarist Ivo Štivičić ovdje se odlučio na ispitivanje jednog međuprostora kakav se stvara samo u ratnim okolnostima. U tom međuprostoru Štivičićevi junaci, koristeći se općom konfrontacijom, brutalno ostvaruju svoje privatne ciljeve. Njima opće bezakonje služi kao štit iza kojeg je sve dopušteno. Njihovi se postupci, međutim, sve više prepliću s tijekom općih zbivanja, pa ni oni za koje je rat bio samo dobra prilika za ilegalnu trgovinu i šverc ne mogu ostati po strani opće drame vremena. Značenje naslova serije: Riječ je o sposobnostima glavnih likova da u ratnim okolnostima zaklanjaju svoje tragove vješto poput divljih svinja.

Glavnu ulogu, Crnog Roka, tumačio je legendarni Ljubiša Samardžić, a glumačku ekipu činilo je čak sedamdesetak profesionalnih glumaca, među kojima i Fabijan Šovagović (Mile Vrbica), Ivo Serdar (Šojka), Mladen Crnobrnja (Plik), Miodrag Lončar (Lujo), Gordan Pičuljan (Šarac), Jovan Ličina (Veriga), Svetlana Bojković (Vera), Ilija Džuvalekovski (Profesor)… 

Kuda idu divlje svinje ima deset epizoda koje možete gledati na Youtube https://youtu.be/hqTIEPiCK9A?si=Mh_Idl7D0OPYthbq

Nastup na Sljemenskom Maratonu donosi vam jedan ITRA bod.

Napomena: nastup na štafeti, jednom sljemenskom krugu ili petici ne nosi ITRA bodove.

VAŽNA OBAVIJEST

Dragi trkači, molimo vas da prije prijave na utrku pročitate ovih par redaka, te ih usvojite jer vašom prijavom smatramo da ste dole navedeno pročitali i usvojili:

• Svaki trkač nastupa na vlastitu odgovornost i ogranizator ne snosi odgovornost za bilo kakve eventualne zdravstvene i ine probleme koji vam se mogu javiti tijekom utrke. Ne tražimo potvrdu od vašeg liječnika, ali vam vjerujemo da znate jeste li u stanju otrčati prijavljenu utrku ili ne.
• U slučaju otkazivanja utrke zbog više sile na koju organizator nije mogao utjecati, organizator je dužan odrediti novi datum utrke, a vaša startnina se automatski prebacuje na novi datum. Povrat startnine u tom slučaju nije moguć.
• Startni paket se preuzimaju na dan koji je odredio organizator, te na dan utrke kako bi se omogućilo ljudima koji nisu iz Zagreba da ne moraju dolaziti na utrku dan ranije. Molimo vas da pročitate ovo sljedeće jer je jako, jako bitno – preuzimanje startnih paketa nakon što je utrka startala više nije moguće – niti taj dan niti bilo koji drugi dan nakon utrke. Često se javljaju trkači u tjednu nakon utrke da bi došli po svoj startni paket, no to nije moguće – startni paket dolazi u sklopu startnine, ne buksamo majice i medalje nakon što utrka prođe.
• I za kraj – najljepše vas molimo da par dana prije preuzimanja startnih paketa pogledate popis prijavljenih na stranici utrka.com i provjerite je li vaša uplata ažurirana. Ako ste platili, a vaša prijava nije označena kao plaćena, javite se na mail tergatjanko@gmail.com kako bismo na vrijeme prije preuzimanja paketa ažurirali vašu uplatu.

Hvala vam na poštivanju ovih kratkih, ali jasnih pravila i vidimo se na utrci 🙂

​

PRVA MEDALJA SLJEMENSKOG MARATONA

Prije 25 godina izrada medalja nije bila moguća na način kao danas – kontakti s Kinom i ostalim dobavljačima nisu bili baš mogući, a i tehnologija nije omogućavala sve one kerefeke koje danas koristimo na našim finišerskim medaljama. Sudbina je htjela da je prva finišerska medalja iz tvornice Atletskog Kluba Sljeme, po čemu smo kasnije postali poznati među trkačkom populacijom, bila upravo na Sljemenskom Maratonu 2014. godine. Isto nezgrapna, velika i čudna, ali otvorila je put prema onome što je došlo kasnije. Ako imate negdje ovu medalju u svojoj kolekciji, dobro ju čuvajte… sigurni smo da će za 200 godina vrijediti jako puno.

Svi tekstovi i materijali vlasništvo su stranice kluba AK Sljeme osim gdje nije specifično navedeno drugačije. Upotreba tekstova, slika i ostalih materijala s ove stranice bez prethodne dozvole kluba AK Sljeme nije dopuštena.

© AK Sljeme 2021.