A taj planinarski put je puno poznatiji kao Leustekova staza, i mada je većina izgovara kao Lojstek, ona se čita upravo onako kako se i piše – Leustek! Nazvana je po nekadašnjem šumaru Albinu Leusteku (1890-1947), koji je za života puno pridonio uređenju Medvednice, a osobno je dizajnirao i izgradio tu stazu. Leustekova staza je najblaži uspon na Sljeme, a gradnju je sam gospon Albin obrazložio ovako: „I neplaninari, osobito starija godišta, trebaju odšetati na Sljeme, pa je to staza kojom svatko bez velikog napora može dohvatiti vrh Sljemena“. Leustekova staza je dugačka 6,36km, savladava 697m visinske razlike (od 247 do 945), serpentinasta je i s prosječnim nagibom točno 11%, što se idealno uklapa u gabarite (9-11), koje preporuča/uvjetuje Svjetska federacija za planinsko trčanje (WMRA). Početak staze se nalazi u ulici Lonjščina u podsljemenskom naselju Gračani, a završetak kod Sljemenske lugarnice.

Ali, naravno, to nije sve što se tiče trke Boroša. Da bi došli do početka Leusteka, trkači se moraju prvo probiti kroz urbani, tj. stari dio Zagreba (Kaptol, Ksaver i Gračani), relativno blago nakošenim gradskim ulicama ukupne dužine 6 kilometara.

Na zadnjem kilometaru trke, nakon završetka Leustekove staze, trkače čeka najveća strmina, i to od podnožja do vrha vučnice, gdje se u nekih 300-tinjak metara savlada zadnjih 80 metara visine, što nudi ekstremni nagib od čak 25% i taj komad staze trče zaista samo rijetki.

Točno na polovini Leustekove staze nalazi se malo planinarsko odmorište Adolfovac, koje je ime dobilo pak po jednom drugom višestrukom zagrebačkom gradonačelniku koji je, između ostalog, zaslužan za izgradnju zagrebačkog HNK, uvođenje kanalizacije u Zagrebu, a njegovo ime je Adolf Mošinsky. Na mjestu gdje Leustek dodiruje Sljemensku cestu i gdje se odvaja Šumarev put, počinje najatraktivniji dio staze, uređen s nekoliko lijepo ograđenih vidika ka gradu i ostalim sljemenskim obroncima.

Začetnik, i idejni kreator trke je doajen hrvatskog veslačkog sporta, gospodin Julije Boroša (1932-2013), ujedno i glavni organizator od 1990-2013. U dotadašnjnim izdanjima trka se zvala jednostavno – Sljeme, a nakon smrti je u njegovu čast nazvana Boroša.

Sve u svemu, brdska trka Boroša je bezvremenski klasik, jedna od prestižnijih stvari u zagrebačkom sportu, jer svaki sportaš ovog grada bi trebao znati koliko mu treba od Trga do Sljemena!